Konzumiranje malih količina alkohola u trudnoći i FAS

Da li je samo konzumiranje većih količina alkohola u trudnoći rizično za plod, ili rizik postoji i pri konzumiranju manjih količina?

Da li bi stavili viski u bebinu flašicu? Konzumiranje alkohola u trudnoći nije značajno drugačije od toga… Ako bi me pitali da li će, ako popijete tri čaše vina tokom trudnoće, vaše dijete razviti fetalni alkoholni sindrom (FAS), odgovorila bih da vjerovatno neće. Ako bi me pitali da li će usljed toga nastati promjene u mozgu djeteta, rekla bih da vjerovatno hoće. Ne postoji siguran nivo pijenja alkohola u trudnoći.

Tako tvrdi Kelly Hauffman, koautorica (još jedne) studije koja je ukazala na rizike konzumiranja alkohola u trudnoći , a o kojoj možete saznati više ovdje.

Šta (ne) raditi u kontroli alkohola i duhanskih proizvoda

Kratka ilustracija kroz tri kratke vijesti:

Britanski doktori smatraju da vladine smjernica za granice u konzumiranju alkohola stvaraju pogrešan utisak da se alkohol može konzumirati svakodnevno bez negativnih neželjenih efekata.

Zatim:

Povećanje poreza na duhan u zadnje četiri godine smanjilo broj pušača u Turskoj  za više od milion.

Konačno:

Povećan broj gradova čiji su pojedini dijelovi zvanično klasificirani kao razoreni uticajem problematičnih barova i pabova nakon što je laburistička vlada u Britaniji liberalizirala zakone vezane za konzumiranje alkohola.

Uprkos tome što različiti preventivni mehanizmi (očigledno) mogu dati primjetne rezultate u smanjivanju šteta koje konzumiranje psihoaktivnih može uzrokovati, pristupi koji se ne dotiču dubljih, kulturnih razloga zbog kojih uopšte dolazi do korištenja psihoaktivnih tvari teško mogu dati trajne rezultate. Otežavanje pristupa psihoaktivnim tvarima kroz poreze i kontrolu prodaje može u najboljem slučaju voditi odvikavanju (ne u kliničkom smislu, već u smislu zaboravljanja) od upotrebe psihoaktivnih tvari. Upozorenja vezana za zdravlje idu korak dalje: daju jak razlog da se psihoaktivne tvari doživljavaju kao nešto negativno, neovisno o njihovoj cijeni i dostupnosti. Međutim, ono što i dalje nije problematizirano jesu razlozi zbog kojih ljudi uopšte žele da konzumiraju psihoaktivne tvari, a to je upravo potreba za doživljavanjem njihovom psihoaktivnog efekta. Jedino razumijevanje razloga zbog kojih ljudi teže za psihoaktivnim efektima pojedinih tvari i obesmišljavanje te težnje može voditi do trajnog smanjenja njihove upotrebe, a time i negativnih nuspojava te upotrebe.

Tretman odvikavanja od nikotina nije smetnja tretmanu odvikavanja od droga

Na to ukazuju rezultati najnovijeg istraživanja finansiranog od strane National Institute on Drug Abuse (NIDA):

Tobacco_alcohol_drugs

“Do sada se oklijevalo sa uključivanjem terapija za prestanak pušenja u standardne tretmane za odvikavanje od droga zbog straha da će klijenti u potpunosti odustati od tretmana” kaže direktorica NIDA-e dr. Nora D. Volkow. “Međutim, tretman ovisnosti o duhanu ne samo da može smanjiti negativne posljedice pušenja po zdravlje već možda može i unaprijediti ishode tretmana poremećaja upotrebe psihoaktivnih tvari”.

Više o metodologiji i rezultatima istraživanja pročitajte ovdje.

Više od pola učenika završne godine srednje škole u SAD opija se sa deset ili više pića zaredom

Binge_drinking3

Centar za istraživanje zloupotrebe psihoaktivnih tvari pri Univerzitetu u Marylandu donosi sažetak članka autora Patrick, Schulenberg, Martz, Maggs, O’Malley i Johnston (2013) pod nazivom “Extreme Binge Drinking Among 12th-Grade Students in the United States, Prevalence and Predictors”, nedavno objavljenom u JAMA Pediatrics:

Prema prvom nacionalnom istraživanju koje je ispitivalo ekstremno opijanje među mladima, u više od pola slučajeva opijanja učenici dvanaestog razreda piju deset ili više pića zaredom. Između 2005. i 2011. godine, jedan od pet učenika završne godine srednje škole u SAD tvrdio je da se u posljednje dvije sedmice opijao – pio pet ili više pića zaredom. Nešto više od polovine (52%) onih koji su se opijali činili su to na ekstreman način, koji se definira kao konzumiranje između deset i četrnaest (24%) ili 15 ili više (28%) pića zaredom… Istraživanje je pronašlo da iako ocjene u srednjoj školi i planovi vezani za koledž ne predviđaju nijedan nivo opijanja, učenici u ruralnim područjima češće izvještavaju o ekstremnom opijanju sa petnaest ili više pića zaredom nego učenici u urbanim sredinama… Prema autorima “da bi se poboljšali naše razumjevanje ovako visokog nivoa upotrebe alkohola među mladima neophodno je kombinirati klasične mjere opijanja i procjene ekstremnog opijanja. Razlikovanje nivoa opijanja u smislu ponašajnih prediktora i posljedica može pomoći u određivanju specifičnih rizika i doprinijeti efektivnijem skriningu i prilagođenim metodama intervencije”

Više o istraživanju možete saznati na stranici Center for Substance Abuse Research (CESAR) te na stranici JAMA Pediatrics.

Pušenje u trudnoći smanjuje mozak djece

Pušenje ne šteti samo pušačima, već i osobama koje udišu tzv. “sekundarni dim”, tj. dim kojeg pušači izdišu nakon udisanja dima cigarete. Posebnom vrstom sekundarnih pušača mogu se smatrati nerođena djeca majki koje puše, do kojih toksični sadržaj cigareta ne dolazi u vidu dima, već putem majčine krvi. Šteta koju ovi sekundardni pušači trpe je međutim veća jer su njihovi organi još uvijek u razvoju. Rezultati najnovijeg istraživanja  o kojem izvještava The Irish Times ukazuju da pušenje u trudnoći ostavlja negativne posljedice i na razvoj mozga kod djece, doslovno ga čineći manjim:

Djeca majki koje su pušile u toku trudnoće imaju manji mozak i vjerovatnije će patiti od anksioznosti i depresije, navodi se u nedavno objavljenom istraživanju. Nalazi objavljeni sinoć u časopisu Neuropsihofarmakologija u New Yorku i Londonu dobijeni su na osnovu praćenja više od 200 holandske djece dobi između šest i osam godina. Istraživanje je pokazalo da duhan utiče na razvoj nervnog sistema fetusa, dijelom tako što ometa razvoj neurona a dijelom tako što smanjuje krvne sudove fetusa. Pola majki koje su učestvovale u istraživanju su pušile a pola ih nije pušilo, ali je mozak kod djece majki koje su nastavile pušiti bio značajno manji osam godina kasnije. Također, ta djeca su ispoljavala veće nivoe anksioznosti i depresije jer se kod njih frontalni kortekts, dio mozga koji kontrolira promjene raspoloženja, slabije razvio.
Istraživanje „nije dokazalo“ jasnu vezu između broja cigareta između broja ispušenih cigareta, koji je varirao od jedne do više od devet cigareta dnevno, ali je dužina vremena u kojem je majka nastavila pušiti bila ključna. Sedamnaest majki koje su pušile je prestalo pušiti kada im je rečeno da su trudne, a istraživanje je pronašlo da djeca nisu pogođena majčinim pušenjem ukoliko se sa pušenjem prestane dovoljno rano. „Ono što je važno jeste da je razvoj mozga kod djece majki koje prestanu pušiti tokom trudnoće sličan razvoju mozga djece majki koje nikada nisu pušile, tj. da kod njih ne dolazi do smanjenja veličine mozga niti tanjenja korteksa“ pokazalo je istraživanje predvođeno Hanan El Marroun u Medicinskom centru Erasmus Univerziteta u Roterdamu. Djeca koja su učestvovala u istraživanju u septembru 2009. godine su prošla skeniranje magnetnom rezonancom: „Djeca izložena duhanu tokom trudnoće imaju manju ukupnu zapreminu mozga i manju zapreminu kortikalne sive mase. Kontinuirano prenatalno izlaganje duhanu je povezano sa tanjenjem korteksa, posebno superiornom frontalnom i superiornom parietalnom i precentralnom koretksu. Ova djeca su ostvarila veće skorove na mjerama afektivnih problema“, navodi se u rezultatima.  Reagujući na ovo istraživanje, dr. Simon Newell sa Kraljevskog koledža za pedijatriju i zdravlje djece u Londonu je rekao: „Ono što je važno kada je u pitanju ova studija jeste alarmantan efekat pušenja na mozak čak i šest godina kasnije“. Buduće majke ne bi nikako trebale pušiti u toku trudnoće, kaže on.

 

 

Osnovne informacije o elektronskim cigaretama

Matthew Edlund, čiji blog možete pratiti na Psychology Today, sažima osnovne činjenice i dileme vezane za upotrebu elektronskih cigareta:

Šta raditi sa elektronskim ciagretama

Korisne za javnost – a za pušače?

 

Elektronski duhan?

Nekoliko zemalja, uključujući Brazil i Panamu, su ih zabranile. Uprava za hranu i droge SAD-a tvrdi da njihova upotreba nije provjerena kliničkim ispitivanjima. Neki stručnjaci za ovisnost ih mrze, jer smatraju da mogu djecu učiniti ovisnom a one koji su već ovisni o nikotinu ostaviti ovisnim. Drugi, kao što je časopis The Economist i mnogi zvaničnici iz oblasti javnog zdravlja smatraju da predstavljaju napredak u borbi protiv pušenja. Avioprevoznici ih zabranjuju. Putnici koji su ih koristili učinili su da avioni budu vraćeni kući – nakon čega su bili uhapšeni.

Šta su elektronske cigarete?

Nikotin u vidu isparine, često korišten u plastičnim čahurama koje izgledaju kao cigarete. Unutar se nalazi nikotin, propilen glikol a često i dodaci za ukus. U nekim prilikama, nitrosamini i drugi otrovni proizvodi duhana su također pronađeni u njima. Ipak većina elektronskih cigareta sadrži uglavnom čisti nikotin.

Ko ih koristi?

Uglavnom pušači. Po određenim pokazateljima, skoro petina američkih pušača su ih probali. Često se koriste radi odvikavanja od pušenja, ali klinička ispitivanja njihove efikasnosti uglavnom su još uvijek u pripremi.

Dali je nikotin bezopasan?

Nikako. Nikotin resetuje čitav autonomni nervni sistem koji kontrolira brzinu rada srca, disanje te mnoge osnovne životne funkcije. Podiže krvni pritisak. Nivo epinefrina raste. Kroz različite mehanizme dolazi do intenziviranja arterioskleroze. Nikotin ima snažna adiktivna svojstva. Naprimjer, neki ljudi intravenozni nikotin preferiraju nad intravenoznim heroinom. Međutim, kardiovaskularni efekti elektronskih cigareta koje sadrže nikotin čini se da su imaju slabije djelovanje nego prave cigarete. Nikotinoidi međutim nisu toliko korisni drugim vrstama. Nikotin je jedan od najefikasnijih insekticida u prirodi. Nikotinoidi su možda jedan od faktora koji su doprinijeli pojavi Poremećaju kolapsa pčelinjih kolonija, koji ubija pčele širom svijeta i stvara rizik od katastrofalnog globalnog smanjenja oprašivanja zasada.

Kako bi elektronske cigarete mogle biti bolje za javnost?

Pušenje ubija mnogo ljudi putem sekundarnog i tercijarnog dima. Mnogi ljudi su prije godinu dana bili šokirani saznanjem da djeca u zgradama u kojima žive pušači – a čiji roditelji nisu ni dotakli duhan – u mnogo većoj mjeri pate od respiratornih bolesti kao što je astma. Stopa smrtnosti od raka pluća kod žena japanskih farmera koje ne puše a čiji supružnici jesu pušači je tri do šest puta veća od očekivane. Elektronske cigarete skoro pa da eliminiraju problem sekundarnog pušenja. Drugo, cigarete imaju hiljade zasebnih komponenti. Sadrže možda deset važnih klasa karcinogena. Prema nekim procjenama, cigarete stvaraju 10 000 različitih tvari. Mnoge od njih su toksične. Elektronske cigarete sadrže jednu toksičnu tvar – nikotin.

Da li drugima smetaju elektronske cigarete?

Nekima smetaju. Međutim, većini ne nedostaju katran, dim i karcinogeni normalnih cigareta. Javnost u principu puno lakše podnosi elektronske cigarete.

Lično iskustvo

Jedno od velikih zadovoljstava u mom životu jeste pomaganje ljudima da prestanu pušiti. To je teško. Mnogi pušači pokušaju prestati više od deset puta. Znaju da će ih zla trava ubiti. Mrze cijenu koju plaćaju i osudu javnosti. Pogledajte naprimjer zatvorene prostore za pušenje na aerodromima. Izgledaju i čine da se osjećate kao da ste u staklenom kavezu, privremenom zatvoru u koji se mogu prognati i u kojem je moguće izrugivati se javnim prijestupnicima. Oko polovina ljudi koji su došli kod mene su prešli sa cigareta na elektronske cigarete. Mnogi tvrde da bolje dišu i da ima je zdravstveno stanje poboljšano. Znaju da su im ukupne šanse da umru smanjene. Neki su i potpuno prestali pušiti.

Poenta

Elektronske cigarete će biti bolje klinički ispitane – i bolje zakonski regulirane. Duhan je danas „poreski centar“ za mnoge vlade – lokalne i federalne. Prodaja elektronskih cigareta djeci je danas zabranjena zbog straha da predstavljaju „kapiju“ ka upotrebi drugih duhanskih proizvoda i sredstava ovisnosti. Ali mogu pomoći mnogim pušačima da poboljšaju svoje zdravstveno stanje. Mogu poslužiti kao stanica na putu potpunog prestanka pušenja. Petina odraslih osoba u Americi još uvijek puši. Potrebna im je sva pomoć koju mogu dobiti da prestanu. I nama je potrebno da prestanu pušiti.

Izvorni tekst pročitajte ovdje.

(Ne)očekivane posljedice legaliziranja marihuane

Image

Koje bi bile posljedice legaliziranja marihuane? Možda ni one koje očekuju zagovornici legalizacije ni one koje predviđaju njeni protivnici:

Prema podacima istraživanja provedenog među učenicima srednjih škola u SAD, legaliziranje marihuane bi vjerovatno povećalo njenu upotrebu među tinejdžerima koji je već koriste. Skoro trećina tinejdžera (65%) koji izvještavaju da su koristili marihuanu barem jednom u životu su rekli da bi legaliziranje ove droge povećalo šanse da bi je koristili. Također, više od tri četvrtine onih koji marihuanu konzumiraju u znatnim količinama (78%) smatra da bi legaliziranje marihuane povećalo šanse njihovog korištenja. Samo se šesnaest posto tinejdžera koji izvještavaju da nikada nisu koristili marihuanu slaže da bi legaliziranje povećalo šansu da bi oni koristili marihuanu. Prema autorima studije, “jedan mogući scenario koji proizlazi iz ovih podataka jeste da legalizacija, iako možda ne povećava ukupnu prevalenciju korištenja marihuane među tinejdžerima, može voditi povećanoj upotrebi među onima koji je već koriste, uključujući i tinejdžere koji marihuanu koriste skoro svakodnevno”.

Više informacija o ovom istraživanju možete naći ovdje.